Hercegovački slučaj
30. May 2005.
Foto:
nepoznato

Ove godine, 1. ožujka, generalni ministar Reda Manje braće fra José Rodriguez Carballo, u ime Vrhovne uprave u Rimu, i Provincijalne uprave u Mostaru, potpisao je Izjavu o putu zajedništva u Crkvi u Hercegovini, koju je Kongregacija za evangelizaciju naroda 23. travnja poslala biskupu u Mostar, a uz dopis Nuncijature od 6. svibnja, uručena mu je 11. svibnja.

            Kongregacija u popratnom pismu biskupu piše: „Dobar je to dokument koji može osloboditi od dvoznačnosti hod zajedništva između te Biskupije i Manje braće, pospješiti izvršenje Dekreta Romanis Pontificibus i usmjeriti konstruktivniju i tješnju međusobnu suradnju na dobrobit te partikularne Crkve. Bilo bi poželjno što prije objaviti tu Izjavu u svim župama Biskupije, popraćenu riječju ohrabrenja Ordinarija da se istakne zajedničko prihvaćenje“.

Biskupski ordinarijat prihvaća ovaj dokument smatrajući ga znakom nade i ohrabrenja i zahvaljuje Generalu Franjevačkoga reda na Izjavi izraženoj u ime Generalne i Provincijalne uprave.

Izjavi stoji da se poštuju dosadašnje zajedničke izjave vezane uz provedbu Dekreta Romanis Pontificibus. Tih je zajedničkih dokumenata dosad bilo barem desetak, dostavljeni su svim župnim uredima, objavljeni u Vrhbosni, a posebno u Crkvi na kamenu (6/1993., 2; 6/1996., 5; 12/1998., 4; 12/1998., 3; 1/1999., 3; 2/1999., 4; 4/1999., 4). Potrebno je posebno istaknuti Izjavu o posluhu za dobivanje pastoralnih ovlasti u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji (Cnak, 10/2000., 2), koju pojedini franjevci potpisuju, a izvršitelji Dekreta General i Biskup supotpisuju radi jasna stava prema Dekretu.

U drugoj točki spominje se pukim previdom „svih sedam župa“, iako ih se stvarno, taksativno i poimence nabraja svih osam, kao što stoji u DekretuRomanis Pontificibus.

Cijenimo odluku Reda Manje braće da se nekretnine, dosad gruntovnički ubilježene na bilo koji naslov Provincije, u postojećim župama koje su na slobodno raspolaganje Biskupu, u najkraćem roku prenesu na dotične župe bez ikakvih uvjeta.

Cijenimo također odluku Reda i Provincije da se poštuju dekreti biskupâ Petra Čule, koji je ustanovio katedralnu župu Majke Crkve u Mostaru, 1980. godine, i Pavla Žanića, koji je od katedralne župe 1993. odcijepio četiri druge župe i stavio ih pod zaštitu svetih Evanđelista.

Suglasan s odlukom Generalnoga definitorija i Provincijalnoga definitorija, koji se nedvosmisleno razdružuju od nezakonitih pastoralnih čina bivših franjevaca, otpuštenih iz Reda zbog suprotstavljanja Papinskom dekretu, i suspendiranih od bogoštovlja, Ordinarijat potiče vjernike da ne sudjeluju u nezakonitim pastoralnim činima bivših franjevaca, posebno da ne pristupaju njihovim nevaljanim sakramentima krizme, ispovijedi i vjenčanja.

Ordinarijat pozdravlja raspoloživost Reda da preda sve predmetne župe, uključujući i one koje treba osnovati od humačke župe, ali ne vidi da je Dekret crkveno proveden dok ima zapreka od bivših franjevaca koji sa skupinama svojih pristaša nasilno onemogućuju zakonitim župnicima kanonsko preuzimanje župa. Dosadašnji prijeđeni hod ohrabruje i nezaustavljivo potiče da se, s pomoću Božjom, crkvena situacija u Hercegovini postupno normalizira.

Ordinarijat drži da su Izjavom postavljeni prikladni uvjeti za razgovore između biskupa i provincijala o premještajima na župama i za biskupovo podjeljivanje pastoralnih ovlasti franjevcima, potpisnicima Izjave o posluhu. A one članove Provincije koji dosad nisu potpisali tu Izjavu, a mogli su, poziva da to učine. Ujedno poziva sve svećenike i vjernike da zdušno porade na miru i jedinstvu Crkve kao Božjem daru ovomu katoličkom narodu.

Ratko Perić, biskup

Don Ante Luburić, kancelar