Vijesti
17. August 2017.
Foto:
nepoznato

Katolička Crkva u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini od pokušaja osnutka samostalne župe do 2000. godine - govore nam dokumenti. Priredili Anton Šarac i don Ante Luburić, Nevesinje, 2017. 673 stranice.

Župa se prostire na 4000 km2 a pripadaju joj ova 33 mjesta koja se u knjizi izričito spominju i u kojima je bilo katolika: Baketa, Bišina, Bojišta, Boljuni, Brod na Drini, Busovača, Cerova, Crvanj, Čajniče, Čelebići, Dramiševo, Foča, Kruševljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Trnovača, Ulog, Ustikolina, Vranješina i područje Gacka.

Prije tri godine izišla je monografija o jednom dijelu nevesinjske župe pod naslovom: Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju koju je sastavio Anton Šarac.

U Predgovoru don Ante župnik kaže da prigodom preuzimanja župe 1999. godine od arhivske građe nije primio ništa! „Marljivošću Antona-Tonija Šarca, proučavatelja i zaljubljenika, posebno povijesti Crkve na području Gornje (sjeveroistočne) Hercegovine, povijesna je građa o župi Nevesinju prikupljana, prepisivana i u konačnici uobličena u knjiško izdanje“ (str. 14).

U svojoj Recenziji knjige (str. 19-34), nakon što je sažeo pet poglavlja: 1. Pastoralna briga za katolike u Gornjoj Hercegovini s nastojanjem oko osnutka župe do imenovanja prvoga redovitog župnika (str. 65-148); 2. Kanonsko utemeljenje Župe Nevesinje i imenovanje prvoga redovitog župnika (str. 149-389); 3. Administratura Čajniče – Foča (str. 391-487); 4. Filijale u Planini (str. 489-547); Gacko, filijala Župe Trebinje (str. 549-575), msgr. dr. Stjepan Kožul zaključuje: „Dokumenti nam bez sumnje govore o događajima, životu i problemima onoga vremena, o siromaštvu, načinu života i žilavoj borbi za golim opstankom. Mijenjale su se države i državna uređenja, kao i odnosi prema vjeri i Crkvi, posebice prema katolicima koji su bili veoma ranjivi kao manjina na ovim prostorima. Naziru se mnogi problemi i poteškoće, posebice u radu u školama i udaljenim podružnicama, što je i dio manjka ispravnog poimanja da smo toliko jaki gdje smo većina, koliko se brinemo i koliko smo odista snažni tamo gdje smo manjina!“ (str. 33). U konačnu oblikovanju knjige auktori su pod šesto poglavlje stavili Biskupe u Hercegovini i župnike u Nevesinju (str. 578-614) i četiri Priloga i Studije: Toma Budislavić, i Mučeništvo Marka Milanovića od R. Perića, Leopold Judex, travnički sjemeništarac, od T. Markovića i Katoličko zvono sa sahat kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini od A. Škegre (str. 616-651).

U Uvodu (37-63) A. Šarac daje povijesni pregled i sažetak vjerničkoga života, grobalja, izgradnje crkvenih objekata, katoličkih prezimena u župi, i to u matici Nevesinju i u filijalama gdje je toga bilo: Bišina, Sopilja, Morine, Ulog, Seljani, Kruševljani, Vranješina, Dramiševo, Foča, Čajniče, Gacko, zatim djelovanje časnih sestara (1924.-1949.), duhovna zvanja iz župe, a vrijedno je zabilježiti iz podnaslova Statistika: „Najveći je broj vjernika ova župa imala pred Drugi svjetski rat – nešto više od dvije tisuće, i to 1647 u zapadnom dijelu župe, potom 300 vjernika na području administrature Foča-Čajniče te na području Gacka 94 katolika. Međutim, ratovi su ostavili traga i na brojnom stanju župljana. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013., na području župe stalno živi oko 150 katolika, raspoređenih od Nevesinja do Čajniča, premda je znatan broj i onih koji danas žive u drugim obližnjim krajevima, ali redovito borave na svojim imanjima i u svojim kućama na području ove župe (str. 62).

U posljednja tri rata prošloga stoljeća poginulo je ili nestalo:

U Prvom svjetskom ratu: nema podataka.          

U Drugom svjetskom ratu: u Foči je ubijeno 16 katolika, a za Nevesinje i Kalinovik (kao zapadni dio župe) poimenično je navedeno 207 osoba u Humskom zborniku V.  - Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, Zagreb, 2001., str. 645-676. I 24 osobe na području Gornje Hercegovine iz drugih krajeva.

U Domovinskom je ratu, na području općina Nevesinje i Kalinovik, ubijeno 11 Hrvata katolika, dvoje je preminulo od posljedica teškoga ranjavanja, dok je na području općine Foča ubijeno četvero Hrvata katolika. Svega 17.

U monografiji o nevesinjskoj župi objavljen 371 dokument od 1868. do 1999. godine.

U Kazalu je navedeno oko 310 imena (str. 668-672), koja se lako mogu naći na raznim stranicama.

Stariji ljudi, koji će uglavnom i čitati ovu knjigu, bit će zahvalni i zadovoljni veličinom slova. A i stariji i mlađi rado će se zaustaviti gledajući oko 190 slika, crteža, fotografija osoba, stećaka, grobalja, šišanja ovaca, skeniranih dokumenata iz raznih razdoblja.

Monografija potiče na razmišljanje o životu koji je bujao u Planini. Izaziva na razgovor o nekadašnjim vremenima. Búdi nostalgiju za blagdanima i svetkovinama koje su se nekada slavile u pojedinim mjestima. I ujedno nam poručuje kako je prolazan ovozemni tijek života. Ostadoše cijela imanja, nestadoše cijela stada. A ljudi, koji ostadoše živi i zdravi, pođoše u potražnju za boljim uvjetima života…

Čije je Nevesinje? - Ni pravoslavno, ni katoličko, ni muslimansko, nego Božje! Bog upravlja i nepreglednim kontinentima, a ne samo ovim i onim gradićem i cijelom Hercegovinom. Moglo se čuti za vrijeme blagoslova crkve na Veliku Gospu da su „Božji blagoslovi“ neuništivi, nezastarivi, nepotrošivi, neiskorjenjivi – povrativi! Katoličke crkve nije bilo stoljećima, pa je bilo od 1903. do 1943., kada je oštećena i pretvorena u skladište, obnovljena 1973., srušena 1992., opet se ukazala 2017. I još sjajnija, i još starija, i još novija, i opet blagoslovljena stoji kao grad na gori! U Božje ruke, Božji puče!     

POVEZANI ČLANCI

29. kol 2018
KIUM
26. kol 2018
KIUM
15. kol 2018
KIUM

NAJČITANIJE

29. kol 2018
KIUM
26. kol 2018
KIUM
15. kol 2018
KIUM