Godina milosrđa
28. April 2016.
Foto:
Viki Zelić

Izvješće o slavlju izvanredne Svete godine Božjega milosrđa na Međudekanatskom susretu u Trvniku, 28. travnja 2016. godine

Sukladno apostolskom pismu „Misericordiae vultus” - Lice milosrđa, od 11. travnja 2015., kojom je papa Franjo najavio izvanrednu Svetu godinu Božjega milosrđa u vremenu od svetkovine Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015. do svetkovine Krista Kralja, 20. studenoga 2016., naša mjesna Crkva u Hercegovini, kao uostalom i sve partikularne Crkve u svijetu, ovu je Godinu započela je na Treću nedjelju Došašća - ujedno i Nedjelja Caritasa -  13. prosinca 2015.

Na blagdan sv. Andrije apostola (30. studenoga 2015.), mjesni je biskup Ratko uputio svim svećenicima, redovnicima i redovnicama i Božjemu narodu Okružnicu za slavlje izvanredne Svete godine milosrđa u kojoj su dane neke konkretne smjernice za slavlje ovoga milosnog vremena, kako za slavlje samoga otvaranja tako i za cio tijek Jubileja, ostavljajući uvijek svakomu napose, osobito životnim župnim zajednicama, da se ne daju preteći u milosrđu.

Okružnica u uvodnom dijelu podsjeća na sadržaj apostolskoga pisma Lice milosrđa te poziv biskupa BK BiH sa 65. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije u Sarajevu (3. do 5. studenoga 2015.) da se u sinovskoj odanosti i poštovanju prema Svetomu Ocu svi odazovemo glasu prvosvećenika Franje i zajedno s cijelom Crkvom slavimo to Hodočašće milosrđa. Jer: milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva povjerenje i žrtvu; milosrđe je put na kojem nema osude i klevete, ljubomora i zavisti; milosrđe je oruđe praštanja. „Stoga, u ovoj Svetoj godini milosrđa otvorite svoja srca životnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, doživljavaju nesigurnost i patnju, mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima ljudskoga dostojanstva. Na taj se način može ukloniti smetnja ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam“, kako ističe papa Franjo u pismu Lice milosrđa, a naši biskupi na poseban način u svom pozivu naglašavaju.

Svi znamo da skoro nema dana, a kamo li godine, da nije nečemu posebno posvećen-a. Jedne zgode sv. Ivan Pavao II., papa, rekao je: Ujedinjeni narodi proglašavaju godine, a mi ih slavimo. Osim što UN proglašavaju godine, u posljednje vrijeme učestali si pozivi i Crkve na slavlja jubileja, tih milosnih vremena velikih obljetnica, ljudi i sadržaja naše vjere. Spomenimo samo neka slavlja od početka ovoga tisućljeća u koje smo ušli, nakon trogodišnje priprave, Velikim jubilejom 2000. – slavljem redovite Svete godine. Papa Benedikt XVI. pozvao je cijelu crkvu na slavlje Pavlove godine (29. lipnja 2008. do 29. lipnja 2009. godine) te odmah potom, a da Pavlova godina još nije završila, slavlje Svećeničke godine (od svetkovine Srca Isusova, 19. lipnja 2009. do iste svetkovine 2010.). Isti papa bulom Vrata vjere – Porta fidei, najavio je i otpočeo Godinu vjere (11. listopada 2012.) koju je (24. studenoga 2013. godine – na svetkovinu Krista Kralja zaključio papa Franjo. A on je opet, apostolskim pismima najavio i otvorio: Godine Bogu posvećenih osoba (svetkovina Krista Kralja 2013.) do blagdana Prikazanja Gospodinova u hramu (2. veljače 2016.) te Izvanrednu Svetu godinu milosrđa (svetkovina Bezgrješnoga začeća, 8. listopada 2016. - svetkovina Krista Kralja, 20. studenoga ove godine).

Odmah po prijemu zadaće od uzoritoga kardinala Vinka, predsjednika BK BiH, da kao generalni vikari danas izvijestimo ovaj časni skup o slavlju izvanredne Godine milosrđa u pojedinim biskupijama, uputili smo poziv dekanima da pošalju kratko izvješće na Ordinarijat. Ovom prigodom zahvaljujemo svima onima koji su to učinili. Kod sebe imam 13 stranica izvješća koja vam sada, jasno, ne kanim čitati. Iz izvješća je vidljivo da župnici i vjernici hercegovačkih biskupija nastoje pratiti konkretne upute o slavlju Godine milosrđa koje su naznačene u Okružnici, ali da se ne daju preteći u milosrđu. Želimo odmah na početku naglasiti da je intencija biskupa Ordinarija bila da se ova Godina živi u onom prisnom ozračju milosrdnoga susreta izgubljenoga sina s milosrdnim Ocem i da, tim Milosrđem prožeti, budemo milosrdni jedni prema drugima kao što je milosrdan Otac naš nebeski, što je i moto ove godine Milosrđa.

Događanja na biskupijskoj razini

Sukladno odredbi pape Franje, biskup je Ratko, 9 crkava u Hercegovini proglasio  jubilejskim. To su: dvije Gospine katedrale: Marije Majke Crkve i Kraljice neba i zemlje u Mostaru i Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju; dva biskupijska svetišta: Presvetoga Srca Isusova u Studencima i Kraljice Mira na Hrasnu te pet župnih i samostanskih crkava: Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Sv. Ante na Humcu, Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, Sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu - duvanjska župa i Sv. Ivana Krstitelja u Konjicu. Biskup je osobno otvorio Vrata milosrđa u katedrali u Mostaru, a u ostalim crkvama njegovi delegati. Nakana je ove odredbe da se svakom vjerniku, bez obzira na imovno stanje i razne životne uvjetovanosti, omogući blizina milosnoga potpunog oprosta. S tom istom nakanom sve župne crkve proglašene su oprosnim u prigodi naslovnika ili patrona pojedinih župa i župnih crkava. Stoga nismo osjetili potrebu da na razini biskupije organiziramo hodočašća u velika i poznata hodočasnička mjesta, što smo učinili u Godini vjere kada je 1100 vjernika hodočastilo na grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla u Rim. No, svakoj župnoj zajednici i dekanatu ostavlja se na slobodnu procjenu i sukladno mogućnosti da organiziraju hodočašća u sveta mjesta i svetišta izvan biskupije. Kao znak našega crkvenog zajedništva pozvali smo župnike da župe Mostarsko-duvanjske biskupije organiziraju hodočašća u mostarsku stolnicu, posebno za biskupijski patron sv. Josipa i naslov Gospine katedrale – Mariju Majku Crkve, a župe Trebinjsko-mrkanske biskupije za slavlje Rođenja Blažene Djevice Marije i sv. Mihovila, zaštitnika Trebinjske biskupije. Duvanjski dekanat, župe grada Mostara i još neke župe Mostarsko-duvanjske biskupije hodočastile su u mostarsku stolnicu na sv. Josipa a druge planiraju za Mariju Majku Crkve. Župe Trebinjskoga dekanata kroz pet korizmenih nedjelja, prema rasporedu, imale su pokorničko hodočašće u svetište Kraljice Mira na Hrasnu, a svakako će hodočastiti u Trebinje i za sv. Mihovila, zaštitnika iste biskupije od pamtivijeka. Neke župe i skupine ovim povodom već su hodočastile ili će hodočastiti u Rim, a jedna župa na jesen organizira hodočašće i u Svetu zemlju.

Biskupijski mjesečnik Crkva na kamenu u svakom broju obrađuje po jedno Djelo milosrđa, i to jedno u verziji jedne sestre milosrdnice, a drugo u razgovoru između župnika i njegovih župljana, kao što su Djela milosrđa tema propovijedi, bilo biskupa ordinarija bilo ostalih svećenika.

Događanja na dekanatskoj razini

Dekani izvješćuju o planiranim dekanskim susretima pojedinih skupina (npr. susret ministranata i pjevača) ali i hodočašćenju u devetnicama u čast naslovnika pojedinih jubilejskih crkva  ili zaštitnika pojedinih župa, kao i u katedralne crkve u Mostaru i Trebinju. Tečajevi priprave na sakrament ženidbe koji se održavaju na dekanatskoj razini prožeti su također temom Milosrđa. 

Događanja na župnoj razini

  • I u župama, čije crkve nisu jubilejske, Godina milosrđa započeta je svečanom sv. Misom na Treću nedjelju došašća.
  • Mise zornice – Devetnica u čast Božiću -  bile su u znaku Godine milosrđa.
  • Za blagoslov kuća pojedini župnici tiskali su prigodne sličice s tekstom Krunice Božanskom milosrđu te pozivali vjernike da osobno i obiteljski mole ovu krunicu. Ima župa u kojima se svaki dan, nakon večernje sv. Mise, moli Krunica Božjega milosrđa. U korizmi, osim već tradicionalnoga i velikoga odaziva na pobožnost Križnoga puta, vjernici su se odazivali na duhovne obnove koje su priređivane kako za cijelu župu tako za određene uzraste vjernika. U pojedinim župama organizirane su Pučke misije.
  • Ponovo je oživljena i od vjernika dobro prihvaćena liturgijska praksa klanjanja Presvetomu Oltarskom Sakramentu. Ima župa koje ovaj liturgijski čin slave svakoga tjedna kao zahvalu poslije sv. Mise. U Svetom Trodnevlju dosta župa organiziralo je višesatno klanjanje pred Presvetim.  
  • Pobožnost 24 sata za Gospodina organizirana je u brojnim župama. Vjernici i svećenici s ove pobožnosti nose veliko i drago duhovno iskustvo.  
  • Vjeronauk, propovijedi, seminari i župne aktivnosti prožeti su temom Božjega milosrđa. Primjećuje se veća zauzetost za potrebite. Balzam milosrđa kao znak Božjega kraljevstva, kako kaže papa Franjo, osjeća se među vjernicima.
  • Svaka župa u okviru pripreme i na crkvenoga Titulara ili župnoga Patrona organizira devetnicu ili trodnevnicu omogućujući prigodu sakramentnoga oproštenja grijeha i navješćujući radost potpuna oprosta od vremenitih kazna.

Zahvaljujem na vašoj pozornosti i molim Boga, bogata milosrđem, da i nas same učini milosrdnima kako bismo još žarče svjedočili Lice milosrdnoga Oca svima kojima smo poslani, posebno onim najpotrebnijima.

Mostar, 27. travnja 2016.

Don Željko Majić

generalni vikar

POVEZANI ČLANCI

06. kol 2015
Generalni vikar
17. lip 1995
Generalni vikar
18. lip 2007
Generalni vikar

NAJČITANIJE

06. kol 2015
Generalni vikar
17. lip 1995
Generalni vikar
18. lip 2007
Generalni vikar