Vijesti
11. March 2018.
Foto:
Cnak

U ponedjeljak, 26. veljače 2018. u Sarasenterumu – biskupijskom centru Trebinjske biskupije u Stocu, biskupski vikar i trebinjski župnik don Ivo Šutalo priredio je predstavljanje knjige dr. Miroslava Palamete Patristička egzegeza i Marulićeva Davidijada. Uz auktora knjigu je prezentirao trebinjski apostolski administrator biskup Ratko Perić. Bili su nazočni profesori i njihovi učenici trećega i četvrtoga razreda srednjih škola u Stocu, koji su popunili dvoranu Sarsenteruma. Vikar je Šutalo najprije pozdravio sve nazočne potom je iznio životopis dr. Palamete, rodom iz stolačke župe, s Borojevića, sveučilišnoga profesora, nekadašnjega veleposlanika BiH pri Talijanskoj vladi i pri Svetoj Stolici.

Donosimo izlaganje biskupa Ratka.

M. Palameta, Patristička egzegeza i Marulićeva Davidijada, Split, 2017., 251 str.

Predstavljanje ovoga djela profesora Miroslava Palamete raspoređeno je u četiri dijela, koji slijede logički i kronološki redoslijed, radi boljega praćenja.

1 - Davidov život. Pred nama je egzistencijalni luk od 70 godina života i od toga 40 godina borenja i vladanja židovskoga kralja Davida, 1000 godina prije Isusa. Život prikazan u 42 poglavlja Staroga Zavjeta: u Prvoj knjizi Samuelovoj (glave: 16-31), u Drugoj Samuelovoj (glave: 1-24) i u Prvoj Kraljeva (glave: 1-2) - a uljepšan sažetak svega toga u 20 poglavlja 1 Ljetopisa (10,1-29,30). David je bio osmi sin Jišaja Efraćanina u Betlehemu, iz plemena Jude patrijarha. Imao je i dvije sestre. Čuvao ovce i goveda po brdima. Odlikovao se gorljivošću i govorljivošću. On je predstavljen kao onaj koji umije udarati u harfu, hrabar je junak i čovjek ratnik, vješt je govornik, krasna je stasa, i Gospodin je s njime (1 Sam 16,18). Nakon što je prvi, nepomazani, kralj Šaul, Benjaminovac, bio odbačen zbog svoje neposlušnosti, Bog je rekao proroku Samuelu da nađe novoga kralja, koji će biti „po srcu“ Božjem (1 Sam 13,14). I našao ga u Davidu Betlehemćaninu.

Našavši se na dvoru kralja Šaula, David uzima njegovu kćer Mikalu za ženu, ali od nje nema poroda. Uspostavlja prijateljske odnose s Jonatanom, sinom Šaulovim, prijestolonasljednikom. Veličanstvena epizoda okršaja maloga Davida s izazivačem gorostasom Golijatom Filistejcem u Terebintskoj dolini. Bile su bezizgledne šanse za pobjedom, ali David, uzdajući se u Boga, uzima praćku s pet piljaka, zavrti njom, kamen fijukne iz vješte ruke, točno u čelo Golijatu. Pade Golijatova gromada oholosti, željeza i mesa. David pritrča, uzme mač Filistejčev i njime mu odrubi glavu… Kralj Šaul u početku voli Davida, a tijekom vremena dva ga puta pokušava ubiti. Pomaže mu Jonatan da se spasi. David bježi k Filistejcima, pa u Gat kralju Akišu. Priključuju mu se i drugi rođaci i pristaše, jedno 600 boraca. Tu nastupa kao razbojnik, otima ovce i goveda, magarce, deve i haljine (1 Sam 27,9). Kada je kralj Šaul poginuo u borbi s Filistejcima, David mu pjeva jedinstvenu tužaljku. Na poticaj Božji, već kao 30-godišnjak, David ide u Hebron gdje je posvećen za kralja Judine kuće. Tijekom vremena stječe sve više područja i vlasti i tako se nameće cijelom Izraelu.  Nakon 7 godina u Hebronu, osvaja Jeruzalem, koji postaje „Davidov grad“, ne samo politički nego uskoro i religiozni centar Dvanaest plemena. David je slavan, moćan, idealan vladar.

 Ali u njegovu životu nije nedostajalo teških grijeha. Najprije čini preljub s Bat-Šebom. Naređuje da se ubije na bojištu njezin muž Urija, jedan od 38 generala, a nju dovodi u svoj dvor. Prorok ga Natan oštro ukorava zbog dvostruka zločina. Kralj je 51. psalmom oplakao svoje grijehe, tražio oproštenje: Smiluj mi se, Bože, po velikom milosrđu svome… I Bog mu se smilovao. Nasljeđuje ga sin Salomon, upravo od te Bat-Šebe. David je pokopan u Jeruzalemu.

Nije bio samo kralj nego i pjesnik. Pripisuje mu se Psalterij od 150 psalama, iako je njegova možda samo polovica psalama. To je u ovoj knjizi – BIBLIJI.

2 - Patristika. Taj se Davidov život u svojim krjepostima, osobito velikodušnosti i razboritosti u vladavini kraljevstvom, a ne u njegovim grijesima, uzima kao predslika, prototip, naznaka budućega Isusova djela. Ne u svakom činu i riječi, nego u nekim značajnim gestama. Isus je naznačen u slici ili alegoriji kralja Davida, osobito u njegovu psaltirskom pjesništvu. Taj je Davidov život i Kristovo djelo, usporedno, bilo tumačeno u ključu spasenja, u prvim stoljećima kršćanstva, u propovijedima papa, biskupa i crkvenih pisaca ili svetih otaca, sancti patres, odatle naziv patristika ili književnost svetih otaca, a patrologija je nauk o tim djelima, od I. do VIII. stoljeća, tj. od Klementa Rimskoga do Ivana Damaščanskoga na Istoku, 753.; odnosno do Bede Venerabilisa na Zapadu, 735. godine. A neki produžuju i u daljnja stoljeća. Jacques  Paul Migne (1800.-1875.), francuski svećenik, pokupio je svu patristiku - Patrologiae cursus completus, i objavio, i to na latinskom 221 svezak, Pariz, 1844.-45., a na grčkom i ujedno na latinskom prijevodu 165 svezaka, 1857.-58. U svemu 386 svezaka.

3 - Marulićeva Davidijada. Taj Davidov život, napisan u prozi u Svetom Pismu, pretočio je ili prepjevao na latinski jezik pod naslovom Davidias u pjesničku klasičnu heksametričku formu Marko Marulić (1450.-1524.), otac hrvatske književnosti, hrvatski trojezični pjesnik (pjesnikovao je na latinskom, talijanskom i hrvatskom). Heksametar je metrička jedinica sa šest stopa ili naglašenih mjesta u stihu. Nije bitan slog jedan, dva ili tri, nego naglasak, dugi ili kratki, arza ili teza. U heksametru mora biti šest naglasaka a može biti i do 17 slogova, a najmanje 13. U tom heksametru, nazvanu herojskim ili junačkim, spjevana su klasična junačka djela grčka i rimska: Homerova Ilijada s grčkih 15.696 heksametara i Odiseja s grčkih 12.103 stiha, Ovidjeve Metamorfoze s 11.995 stihova. Vergilijeva Eneida s 9.896… Marulićeva Davidijada jest biblijsko-povijesna epska poema sa 6.765 heksametara, u 14 knjiga ili pjevanja, dovršena 1517. – prije 500 godina! - posvećena kardinalu Domenicu Grimaniju (1461.-1523.), patrijarhu Akvileje, s dodatkom Tropologica Davidiadis expositio – Alegorijsko izlaganje Davidijade. Marulić je možda očekivao da će biblijsko-povijesni ep biti otiskan, ali nije ugledao svjetla dana sve do 1954., tj. do 437 godina. Davidijada je prvi put objavljena u Zagrebu u redakciji akademika Josipa Badalića (1888.-1985.) godine 1954., zatim nastojanjem Srbina Miroslava Marcovicha (1919.-2001.) u Meridi u Venecueli 1957., pa u redakciji Veljka Gortana (1907.-1985.) s usporednim hrvatskim prijevodom i prepjevom Branislava Glavičića (1926.-2010.) u Zagrebu 1974. te ponovljeno u Splitu 1984. Jesu se pojavila još dva izdanja: kraćeno Marcovichevo 2006. samo na latinskom, pa ponovno izdanje samo Glavičićevo u Zagrebu 2007. s latinskim izvornikom i hrvatskim prijevodom, komentarom i kazalima. Dakle, u 440 godina nijedno, a u posljednjih 50 godina šest! Evo ovoga posljednjega, šestoga izdanja.

Možda se, velim Marulić uzdao da će ga moćni kardinal pomoći da mu se djelo objavi, ali se „presveti kardinal“ Grimani umudrio, pogotovo što Marulić smatra „da David gotovo u svemu predstavlja lik Kristov“ (Davidijada, str. 383). Marulić je, prepjevavajući biblijski tekst, znao iskititi preko svake mjere pojedine događaje. Tako na primjer Glavičić primjećuje (Uvod, str. XVII.) da u Bibliji stoji: „Šaul mu dade svoju kćer Mikalu za ženu“ (1 Sam 18,27), a Marulić to vjenčanje opisuje u 70 stihova (pjevanje II., stihovi 220-290).    

4 - Novost Palametina djela. O tom djelu Davidijadi govori knjiga prof. Miroslava Palamete, „Patristička egzegeza i Marulićeva Davidijada“ – to je ova knjiga na stolu! - koja je nastajala kroz desetak godina, u vremenskim odlomcima od 2005. do 2015. i posebno u četiri književna razlomka „Marulićeve tropologije u svjetlu patrističke alegoreze“ ili prenesena tumačenja (str. 243). Kao što su pojedini književni ili filološki znanstvenici kao što su J. Badalić, M. Marcovich, V. Gortan, B. Glavičić, B. Jozić i drugi istraživali koji je utjecaj pojedinih grčkih pjesnika: Homera, Hezioda ili latinskih pjesnika Vergilija, Horacija, Ovidija na Marulićevu Davidijadu (Glavičić, Davidijada, str. XIX.-XXIV.), tako se Palameta dao na proučavanje utjecaja svetih otaca, patristike na isto Marulićevo djelo.    

Koje svete oce i crkvene pisce uzima Palameta? Tertulijana Kartažanina (160.-240); sv. Ciprijana Kartažanina (oko 200.-258.); Akvilina Juvenka kojega Jeronim prikazuje među svojim uglednicima - „De viris illustribus" - na 84. mjestu. A taj je Juvenko, Hispanac, prepjevao u 3.219 heksametara četiri Evanđelja u četiri knjige, oko 330. godine; zatim auktor navodi sv. Hilarija iz Poitiersa (310.-367.); sv. Ambrozija iz Milana (339.-397.); sv. Rufina Akvilejskoga (345.-411.); sv. Jeronima Stridonskoga (347.-419.); sv. Prospera Akvitanskoga (390.-455.); sv. Grgura I. (540.604.), papu (590.-604.); sv. Izidora Seviljskoga (560.-636.); sv. Bedu Časnoga (672.-735.). Da spomenemo samo ovih desetak, a ima ih još dvaput toliko. Palameta se osobito uživio u etimološku stranu – podrijetlo i smisao riječi, pa u Marulićevoj Davidijadi obrazlaže pojedina mjesta, imena, vremena tražeći tumačenja njihova u patrističkim svescima. Na primjer, Bat-Šeba = Bersaba (str. 145).

A da se u tome ne mučiš, auktor se sam pobrinuo i donio „Katalog mističnih značenja uz pojedinačna pjevanja“ u četiri stupca na 25 stranica (209-233). Ta su vlastita imena i određeni pojmovi doneseni s doslovnim smislom, s tradicijom etimilogiziranja, s otajstvenim ili duhovnim smislom, tradicijom obrazlaganja. Navodimo neka imena:  Šaul, David, Samuel, Agag, Golijat, Filstejci, Jonatan, Mikala, Akiš, Abijatar, Keila, Engada, Abigajla, Nabal, Gilboa, Abner, Abišaga, Adonija, Natan itd. Takvih ima 225 protumačenih pojmova. Trebalo je u svaku takvu knjigu zaviriti, pročitati latinski tekst, prevesti ga i primijeniti ga na Davidijadu.

Pročitat ćemo odlomak susreta proroka Natana i kralja Davida (...).

David je dvostruki počinio zločin, protiv pete Božje zapovijedi, ubivši svoga generala Uriju, i protiv šeste Božje zapovijedi, otevši mu ženu i s njom imao dijete. Kao da se uspavao u svojoj unutarnjoj savjesti, zato mu Bog šalje proroka Natana, vanjsku savjest, da ga pohodi i gromovitim riječima podbode: pjevanje IX., redci: 327-382. (str. 243-245)

Ovo Palameta komentira na str. 146-148, iznoseći u osam točaka ili slova, od a do ha, značenje riječi Bat-Šeba. 

Prije trinaest godina, 2005. objavljena je u Mostaru u biblioteci Crkve na kamenu jedna knjiga duhovnih vježbi Ti si taj čovjek koja opisuje Davida u njegovu doslovnom značenju i u prenesenom ili mističnom smislu.

Moj je prijedlog vama gimnazijalcima i vašim profesorima hrvatskoga jezika kao mentorima da netko od vas budućih maturanata, uzme za maturski rad ovu Davidijadu i obradi, na primjer: „Sudbina Marulićeve Davidijade“; ili „Pad Šaula i uspon Davida prema Marulićevoj Davidijadi“; ili „Palametina patristička otkrića u Marulićevoj Davidijadi“; ili „Davidov zločin i Božja kazna u Davidijadi“; ili „Dobar junak da je čovjek taki“; „Davidovo griješenje i kajanje prema Marulićevoj Davidijadi“. Itd. Evo knjiga za vašu biblioteku. 

Na kraju, čestitke auktoru na ovom djelu! Da ga je radio neki svećenik na nekom rimskom papinskom sveučilištu, mogao je zaraditi odličan doktorat. A ovako, kako prof. Palameta već ima doktorat, možemo samo predložiti da se ova njegova knjiga od 250 stranica nagradi s 500 novčanica od „500 kuna s likom Marka Marulića“. Ili da se barem njega odlikuje „redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića“! 

POVEZANI ČLANCI