Hercegovački slučaj
05. April 2017.
Foto:
Arhivski snimak

     Osnutak. Župu u Blagaju osnovao je, dijeljenjem od mostarske i prenjske župe, 23. studenoga 1891. dijecezanski biskup Paškal Buconjić. U tadašnji sastav župe, prema Šematizmu iz 1892. godine, ušlo je ovih 20 sela i mjesta: Blagaj, Bivolje Brdo, Bišina, Bojište, Buna, Dračevice, Gnojnice, Gubavica, Hodbina, Kamena, Kočine, Kosor, Malo Polje, Nevesinje, Obalj, Obrnja, Rabina, Ulog, Vranjevići, Zaton, Žuberin.[1] Neka od ovih mjesta poslije su ušla u sastav svojih novoosnovanih župa, tj. nisu više pripadala župi Blagaj.

     Dijecezanska župa. Blagaj je jedna od 12 župa Mostarsko-duvanjske biskupije. Prema svečanoj odluci, koju je bio predložio tadašnji biskup fra Paškal Buconjić, a odobrio papa Leon XIII. 1899. godine, postojeća župa Blagaj namijenjena je biskupijskom kleru, tj. slobodnoga je raspolaganja Biskupova.[2]

     U čudnim manevrima 1923. godine sve je vraćeno na razdoblje prije 1899. godine, ali samo "ad nutum S. Sedis", dok Sveta Stolica drukčije ne odredi.

     U dekretu "Romanis Pontificibus" iz 1975. godine izričito stoji: "Časni oci franjevci, u roku jedne godine od dana objave ovog Dekreta, trebaju predati sami biskupijskom kleru župe Blagaj, Jablanica, Ploče i Nevesinje".[3] To je trebalo učiniti 1976., ali nije učinjeno.

     Dana 16. studenoga 1998. generalni ministar Franjevačkoga reda i mjesni biskup pismom su najavili primopredaju župe Blagaj iz franjevačke u biskupijsku upravu za 21. veljače 1999. Župnik fra Petar Vlašić uredno je predao župne matice u provincijalat i odatle je zamjenik generala, fra Stephan Ottenbreit, potpisom, predao Matice i druge župne knjige, 21. veljače 1999., dijecezanskomu biskupu.

     Bivši franjevac Mile Vlašić, isključen iz Franjevačkoga reda 1999. godine i suspendiran od bogoslužja, unosi nered u župu, zavodeći za sobom dio vjernika kojima nezakonito i svetogrdno dijeli sakramente.   

     Župna crkva građena je od 1906. do 1908. Naslov crkve: Presveto Trojstvo. Župni stan podignut 1911. Crkveni zvonik 1933. Kameni oltar postavljen je 1956.

     Nakon posljednjega rata (1992.-1995.) prešlo se na gradnju novoga pastoralnog centra na Buni s novom crkvom, jer je stara župna crkva u Blagaju u ratu jako oštećena a i velik broj katolika oko Blagaja iselio. Buna je postala novi centar i time što se s okolnim naseljima brojčano povećavala i naseljavala izbjegličkim stanovništvom iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine. Na 10. kilometru idući od Mostara prema Čapljini, na mjestu gdje se Buna ulijeva u Neretvu, tj. na glavnoj prometnici M17, i na skretnici prema Stocu, uza samu cestu, nalazi se Pastoralni centar blaženoga Alojzija Stepinca. Tu je podignuta nova crkva, još nedovršena ali u kojoj se odvijaju crkveni obredi. To je sada centar župe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna, koji se sastoji od crkve za privremeno korištenje, župnoga stana, pomoćnih prostorija, igrališta i nove, još nedovršene župne crkve.

     Župa danas graniči s osam susjednih župasv. Petra i Pavla i sv. Ivana – Mostar, Velike Gospe – Nevesinje, sv. Ivana Krstitelja – Stjepan Krst, sv. Petra i Pavla – Rotimlja, sv. Josipa Radnika – Domanovići, sv. Ante – Ploče-Tepčići i sv. Ivana Glavosjeka – Gradina.

     Današnja su zgusnuta naselja i manja sela, na broj 21: Blagaj, Kosor, Malo Polje, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Kamena, Vranjevići, Buna, Hodbina, Lakševine, Petak, Potpetak, Kula, Sadovi, Mlinice, Brodari, Pijesak, Gubavica, Novo naselje i Ortiješ.

     Na području župe ima osam grobalja: Koto, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Lakševine, Bunica, Vranjevići i Kamena. Svako groblje ima svoju kapelicu.

     Broj vjernika. Početkom 1892. godine župa je imala 161 dom i 1127 vjernika. Danas u sastav župe ulazi oko 750 katoličkih obitelji i preko 3.000 vjernika.  

     Duhovna zvanja iz župe Blagaj - Buna:

     Vid Puljić iz Hodbine, bogoslov Mostarsko-duvanjske biskupije, preminuo 1907. u Sarajevu.

     fra Ilija Puljić, rođen 1941., član Franjevačke kustodije u Chicagu, ređen 1969., djeluje u Kanadi.

     dr. Želimir Puljić, rođen 1947., zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije 1974. u Rimu, dubrovački biskup od 1990. do 2010., zadarski nadbiskup od 2010.

      fra Marko Puljić, rođen 1954., član Franjevačke kustodije u Chicagu, ređen 1981., djeluje u Americi.

     fra Tomislav Puljić, rođen 1974., član Hercegovačke franjevačke provincije, ređen 2000., župni vikar na Širokom Brijegu.

     Robert Perić, rođen 1992., četvrti razred gimnazije u Travniku.

     Elvira Lovrić, milosrdnica, iz Dračevica, na službi u Mostaru.

 Župnici župe Blagaj-Buna od osnutka do danas (1891.-2010.), prema maticama:

1.     Fra Venceslav Bašić (1891.-1893.)

2.     Fra Pio Knezović (1893.-1899.)

3.     Don Frano Milićević (1899.-1903)

4.     Don Andrija Aničić kao upravitelj župe (1903.-1904.), kao župnik (1904-1905)

5.     Fra Ivan Božić (1905.-1919.)

6.     Fra Ćiril Ivanković (1919.)

7.     Fra Konstantin Jukić (1919.-1921.)

8.     Fra Jako Jukić (1921.-1925.)

9.     Fra Gojko Penavić (1925.-1928.)

10.   Fra Zvonko Mandurić (1928.)

11.   Fra Jako Križić (1928.-1929.)

12.   Fra Mile Miloš (1929.-1931.)

13.   Fra Valenitn Zovko (1931.-1932.)

14.   Fra Vencel Kosir (1932.)

15.   Fra Ljudevit Vego (1932.-1933.)

16.   Fra Mladen Bubalo (1933.-1938.)

17.   Fra Petar Bakula (1938.-1939.)

18.   Fra Vlado Vlašić (1939.-1945.)

19.   Fra Darinko Brkić (1945.)

20.   Fra Honorije Čilić (1945.-1947.)

21.   Fra Damjan Rozić (1948.)

22.   Fra Čedomil Škrobo (1948.-1952.)

23.   Fra Blago Karačić (1952.-1957.)

24.   Fra Vinko Dragićević (1957.-1960.)

25.   Fra Radoslav Granić (1960.-1965.)

26.   Fra Kamilo Milas (1965.-1978.)

27.   Fra Klement Galić (1978.-1981.)

28.   Fra Nedjeljko Martinović (1981.-1991.)

29.   Fra Petar Vlašić (1991.-1999.)

30.   Don Velimir Tomić (1999.)

31.   Msgr. Ivan Vukšić (1999.-2000.)

32.   Don Željko Majić (2000.-2006.)

33.   Don Ivo Šutalo (2006.-2009.)

34.   Don Bernard Marijanović (2010.-2012.).

35. Don Nikola Menalo (2012. -)

 


[1]Imenik svećenstva i župa Biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjske za godinu 1892., sr. 17-18.

[2]  M. Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 342.

[3]Ondje. str. 538.

POVEZANI ČLANCI

16. svibnja 2017
KIUM
13. svibnja 2017
KIUM

NAJČITANIJE

16. svibnja 2017
KIUM
13. svibnja 2017
KIUM